Diobena brazda

Diobena brazda je pojava u staničnoj biologiji koja se javlja kod životinjskih stanica i nekih alga u drugoj fazi stanične diobe citokinezi. U ovoj se fazi dijeli cijela stanica. Diobena brazda je uvlačenje na staničnoj površini.[1][2][3]

Diobena brazda je žlijeb (ubor). Taj žlijeb (ubor) nastaje okomito na os diobenog vretena. Ubor je postupno sve dublji i na koncu podijeli stanicu na dvije stanice-kćeri.[1] Diobenom brazdom završava dijeljenje stanične membrane u staničnoj diobi. Iste bjelančevine koje su odgovorne za stezanje mišića (aktin i miozin), počinju proces stvaranja diobene brazde. U ovom su procesu uključene i bjelančevine iz staničnog kostura i bjelančevine koje vezuju aktin.

Za razliku od biljnih stanica, kod životinjskih stanica diobena brazda pokazuje na vanjskoj površini da se stvaraju dvije stanice. Budući da se životinjska stanica ne smije otvoriti, jer bi time izložila se pogibli gubljenja svih unutarnjih tekućina i sastavnica, stanična se stijenka stišće oko točke dijeljenja. Brazda okružuje stanicu i polako stišće kako napreduje diobeni proces.[4]

Slika 1. U ovoj elektronskoj mikrofotografiji stanice, diobena brazda je skoro sasvim podijelila stanicu.
Slika 2. Trepetljikaši prolaze posljednjeprocese binarne diobe. Diobena je brazda jasno vidljiva.
Citokineza životinjskih (gore) i biljnih stanica (dolje).
  1. a b Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije stanice, Biološki odsjek PMF-a Zagreb
  2. Stanični ciklus eukariota[neaktivna poveznica], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
  3. Vježba 8 - MitozaArhivirana inačica izvorne stranice od 13. prosinca 2014. (Wayback Machine), PBF
  4. Enotes What is the difference between a cell plate and cleavage furrow?

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy